Djetetov izbor sporta možda je najvažniji preduvjet da mu on postane cjeloživotna navika


„Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije za djecu i mlade je najmanje 60 minuta pa do nekoliko sati tjelesne aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta dnevno“, otkrivaju nam mr. sc. Hrvoje Radašević Jelena Čvrljak, mag. cin. iz Centra za preventivnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar. Nastavni zavod podržava projekt „60 minuta kreni“ koji se provodi u sklopu Erste plave lige, atletske lige za djecu.

Koliko je dnevna aktivnost bitna za zdravlje, naročito djece?

Hrvoje Radašević.jpg

mr. sc. Hrvoje Radašević

Tjelesna aktivnost već je dugo vremena prepoznata kao jedan od najvažnijih vanjskih čimbenika koji utječe ne samo na rast, razvoj i sazrijevanje, nego i na prevenciju kroničnih bolesti. Kako se kroz djetinjstvo usvajaju životne navike i stavovi, tako je posebno važno u tom životnom razdoblju obratiti pozornost na usvajanje zdrave životne navike. Uključenost u redovitu tjelesnu aktivnost tijekom djetinjstva i mladosti može poboljšati kardiovaskularno i mišićno-koštano zdravlje, može proizvesti pozitivne promjene u razinama lipida u krvi te je, također, povezana s višim stupnjem fizičke samosvjesnosti te boljim kognitivnim razvojem i uspjehom u školi. Također, usvajanje tjelesno aktivnog stila života od najranije dobi može odigrati ključnu ulogu u uspostavljanju dobrog zdravlja i izbjegavanju nakupljanja prekomjerne tjelesne mase, pogotovo ako uzmemo u obzir da prekomjerno teške mlade osobe češće postaju i prekomjerno teške odrasle osobe. Djeci se preporuča minimalno 60 minuta tjelesne aktivnosti dnevno. Ako djeca u toj ranoj dobi usvoje naviku redovitog bavljenja tjelesnom aktivnošću, vrlo je vjerojatno, što potvrđuju i istraživanja, da će im ta navika ostati i u budućnosti.

Tjelesna aktivnost već je dugo vremena prepoznata kao jedan od najvažnijih vanjskih čimbenika koji utječe ne samo na rast, razvoj i sazrijevanje, nego i na prevenciju kroničnih bolesti. Kako se kroz djetinjstvo usvajaju životne navike i stavovi, tako je posebno važno u tom životnom razdoblju obratiti pozornost na usvajanje zdrave životne navike. Uključenost u redovitu tjelesnu aktivnost tijekom djetinjstva i mladosti može poboljšati kardiovaskularno i mišićno-koštano zdravlje, može proizvesti pozitivne promjene u razinama lipida u krvi te je, također, povezana s višim stupnjem fizičke samosvjesnosti te boljim kognitivnim razvojem i uspjehom u školi. Također, usvajanje tjelesno aktivnog stila života od najranije dobi može odigrati ključnu ulogu u uspostavljanju dobrog zdravlja i izbjegavanju nakupljanja prekomjerne tjelesne mase, pogotovo ako uzmemo u obzir da prekomjerno teške mlade osobe češće postaju i prekomjerno teške odrasle osobe. Djeci se preporuča minimalno 60 minuta tjelesne aktivnosti dnevno. Ako djeca u toj ranoj dobi usvoje naviku redovitog bavljenja tjelesnom aktivnošću, vrlo je vjerojatno, što potvrđuju i istraživanja, da će im ta navika ostati i u budućnosti.

Kada gledamo djecu predškolskog uzrasta vidimo da se ona stalno kreću. Na koji način polazak u školu utječe na njihovo zdravlje?

Jelena.png

Jelena Čvrljak, mag. cin.

Sjedenje u školskim klupama nedvojbeno je povezano sa smanjenom razinom kretanja. Djeca predškolske dobi nerijetko kroz igru i ostale oblike aktivnosti prijeđu i do 90 km na tjedan. Ta se razina kretanja gotovo upola smanji polaskom u školu. S druge strane, djeca i mladi su pogotovo prijemčivi na tehnološke promjene okoliša, a one u konačnici uzrokuju sve veći udio nedovoljno tjelesno aktivne djece. Istraživanja pokazuju kako djeca i mladi provode više od sedam sati dnevno u sedentarnim (sjedilačkim) aktivnostima kao što su gledanje TV-a i igranje video igrica, ali i aktivnostima vezanim uz školu, kao što su primjerice učenje i pisanje školskih zadaća te sve duže sjedenje u školskim klupama, čemu doprinose sve zahtjevniji školski programi. Također, istraživanja pokazuju kako 60% adolescenata u Hrvatskoj ne zadovoljava okvire preporučene tjelesne aktivnosti (najmanje 60 minuta tjelesne aktivnosti dnevno).

Upravo iz navedenih razloga vrlo je važna i uloga roditelja, čiji je zadatak da se pobrinu da djeca budu aktivna u svom slobodnom vremenu. Hoće li to biti sport ili aktivno provođenje slobodnog vremena u vidu vožnje bicikla, rolanja, šetnje i sl., manje je važno.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) djeca i mladi do 18 godina trebali bi se kretati barem 60 minuta dnevno. Kako ih možemo potaknuti na više kretanja i je li 60 minuta dovoljno?

Najefikasnije ih možemo potaknuti vlastitim primjerom, a najbolje zajedničkim aktivnim provođenjem slobodnog vremena u vidu neke zajedničke rekreacijske aktivnosti. Osim toga, bitno je da poštujemo i podržavamo djetetovu odluku za bavljenjem određenim sportom ili aktivnosti jer je izrazito važno da dijete voli sport, odnosno aktivnost kojom se bavi. Djetetova odluka o izboru sporta ili aktivnosti je možda i najvažniji preduvjet da sport i sudjelovanje u nekom od oblika tjelesne aktivnosti postane cjeloživotna djetetova navika. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije za djecu i mlade je najmanje 60 minuta pa do nekoliko sati tjelesne aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta dnevno. To znači da djecu treba poticati i na više od 60 minuta aktivnosti dnevno.

U Hrvatskoj postoji problem sportske infrastrukture. Je li ona nužno potrebna i koje aktivnosti mogu zamijeniti one sportske, koje također doprinose zdravlju?

Naravno da je infrastruktura potrebna i korisna, no uvijek se može osmisliti i neki drugi oblik aktivnosti za koji izgrađena infrastruktura nije nužno potrebna. Naravno, to je teže postići zimi, odnosno kad nam vremenski uvjeti to ne dopuštaju, ali i inače se, posebno kod djece, preporučuju aktivnosti na otvorenom poput vožnje biciklom, trčanja, šetnje, planinarenja, igre na otvorenom itd. Kod djece oblik aktivnosti ne mora nužno biti sport, nego to može biti i igra s prijateljima, igra u parku i slično. Drugim riječima kod djece nije važan oblik aktivnosti koliko je važno zadovoljenje ostalih odrednica tjelesne aktivnosti kao što su učestalost, trajanje i intenzitet.

Naša djeca sve više vremena provode igrajući video igrice, vrlo često one sportske, umjesto da se igraju na pravim sportskim terenima ili u parku. Mogu li se i ti kanali koristiti za promociju sporta?

Mogu. Danas postoje neke igrice koje zahtijevaju pokret i kretanja. Tako su neke od popularnih igrica u kojima dijete aktivno sudjeluje ples, boks, golf i dr. Djeca se zaigraju, a ni ne shvaćaju da zapravo odrade trening, odnosno kreću se za vrijeme trajanja igrice.

Također, danas postoje i digitalne aplikacije koje omogućavaju praćenje kretanja. Neke aplikacije posebno su usmjerene na djecu i mlade pa upotrebljavaju zabavne igre, glazbu i ostale sadržaje kako bi ih potakli na zdravo ponašanje. Osim toga, na tržištu su dostupni i uređaji posebno izrađeni i dizajnirani za djecu tako da budu otporni na udarce.

Preporuka WHO-a je da bi se i odrasli trebali baviti laganom rekreacijom barem 150 minuta tjedno, ili 75 minuta vrlo intenzivno, a kako bi se umanjila mogućnost oboljenja od određenih bolesti. Je li to dovoljno i simptomi kojih bolesti se mogu umanjiti na ovaj način?

Ove preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su minimalne preporučene vrijednosti. Za još veće zdravstvene koristi preporuke idu prema akumuliranju 300 minuta aktivnosti umjerenog ili 150 minuta visokog intenziteta kroz tjedan. Osim što tako možemo utjecati na prevenciju i ublažavanje simptoma osteoporoze, takva razina aktivnosti može smanjiti rizik za nastanak čitavog niza kroničnih nezaraznih bolesti poput dijabetesa tipa II, kardiovaskularnih bolesti i nekih malignih bolesti.

Koje aktivnosti provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Andrija Štampar vezano za promoviranje sporta i rekreacije?

Nastavni zavod za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar sudjeluje u raznim javnozdravstvenim akcijama, pogotovo onima koje promoviraju zdrav i aktivan način života, gdje se osim mjerenja krvnog tlaka i šećera u krvi, radi i analiza tjelesne mase te kineziolog savjetuje o važnosti tjelesne aktivnosti za zdravlje i lakše održavanje tjelesne mase.

Osim toga, redovito se provode radionice za osnovnoškolce pod nazivom „Tvoje tijelo je stvoreno za pokret“ gdje kineziolozi odlaze u škole, savjetuju i uče djecu o važnosti sporta i tjelesne aktivnosti za njihovo zdravlje. Nastavni zavod je također partner u dva EU projekta iz programa Erasmus + i Erasmus + Sport koja su vezana uz promicanje zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti. Pokrovitelji smo i u nekoliko kampanja vezanih uz promicanje sporta i tjelesne aktivnosti, kao što je i kampanja Erste plave lige. Nedavno smo u Zavodu započeli i s programom „Vježbanje na radnom mjestu- aktivno provođenje pauze“ za djelatnike Zavoda. Par puta tjedno u dogovoreno vrijeme djelatnici organizirano vježbaju pod nadzorom kineziologa. Osim toga, dva puta tjedno provodimo savjetovanja na temu tjelesne aktivnosti usmjerene na zdravlje u Centru za zdravlje mladih u Heinzelovoj ulici.

Možete li nam ukratko predstaviti rad Nastavnog zavoda dr. Andrija Štampar?

Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ voditelj je i pratitelj građana grada Zagreba na putu ostvarenja zdravlja kao „stanja potpunoga tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsutnosti bolesti i iznemoglosti“. Naša je vizija, kao jednog od centara medicinske izvrsnosti u Republici Hrvatskoj, biti najbolja javnozdravstvena ustanova u široj regiji, a naša misija očituje se u pružanju usluga iz područja javnoga zdravstva, poštujući pritom najviše standarde društveno odgovornoga ponašanja i znanstveno utemeljenih spoznaja te nudeći korisnicima pouzdanost i kvalitetu po načelima zdravstvene izvrsnosti. Danas smo vodeća ustanova u praksi i uslugama sustava javnog zdravstva Republike Hrvatske. Djelatnost Zavoda organizirana je kroz rad sedam stručnih službi koje brinu o provođenju mjera zdravstvene zaštite i pružanju zdravstvenih usluga na području očuvanja i unapređivanja zdravlja građana, kontroli i sprečavanju zaraznih kroničnih bolesti, poticanju kvalitete i praćenju uvjeta životne i radne okoline, zdravstvenom prosvjećivanju i promicanju zdravlja te zdravstvenoj zaštiti osobito vulnerabilnih skupina stanovništva.


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Urednici moraju odboriti komentar.

*

Pročitaj i...