SIE regija je na prekretnici – budući rast odredit će strateške odluke koje se donesu sada


BDP država srednje i istočne Europe porastao je do rekordnih razina, no preispituje se valjanost ovakvog modela rasta temeljenog na jeftinoj radnoj snazi. Regiju očekuju ključni izazovi demografije, migracije i poremećaja uzrokovanih digitalnim tehnologijama. Ipak, cjelokupna regija postigla je golem napredak i na 38. je mjestu svjetske ljestvice prosperiteta, iako zaostaje po ekonomskoj otvorenosti, zaključak je izvješća CEE Prosperity Report, kojeg je izradio Institut Legatum u suradnji s Erste Group-om. U srednjoj i istočnoj Europi iskristalizirale su se tri različite zone prosperiteta, ovisno o konkurentnim snagama pojedinih država. Istovremeno, sve države srednje i istočne Europe suočene su s izazovom preispitivanja svojih strategija radi osiguravanja održivog budućeg prosperiteta. Bez obzira na put za koji se odluče, pravna država, integritet i rezultati vlada i uključeno građanstvo bit će od ključne važnosti za uspjeh.

„Kad se nađete na prekretnici, to znači da si morate postaviti nekoliko teških pitanja: kakvu budućnost zamišljate? I na koji način ćete je već sada početi planirati? Kao banka, željeli bismo dodati i treće: odakle će doći sredstva koja vam trebaju za izgradnju te budućnosti? Države srednje i istočne Europe postigle su velik napredak, a mi u Erste svjedočili smo tom napretku iz prve ruke. Međutim, sada ulaze u novu fazu u kojoj će se suočiti s bitno drugačijim izazovima i moraju početi o sebi razmišljati na drugačiji način: kao o igračima na većoj, globalnoj pozornici koji se natječu za poslove s većom dodanom vrijednošću, talente s potrebnim vještinama i pametni kapital. Sve nabrojano samo po sebi predstavlja ozbiljnu zadaću.

Pozdravljamo drugo izdanje izvješća CEE Prosperity Report Instituta Legatum kao priliku da održimo tempo tih strateških razgovora. I odigrat ćemo svoju ulogu u osiguravanju pristupa diversificiranom kapitalu za države srednje i istočne Europe, njihova poduzeća i ljude, koji im je potreban da se popnu na stepenicu više u ovoj novoj eri,” rekao je Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Group.

Komentirajući zaključke izvješća, James Sproule, viši suradnik Instituta Legatum, rekao je:

„Ovo izvješće ukazalo je na izazove i prilike s kojima se suočava regija u tranziciji. Naši zaključci pričaju napetu priču o ekonomskom modelu temeljenom na komparativno niskoj cijeni rada koji se našao pod terminalnim pritiskom.

„U sljedećim fazama gospodarskog rasta, poduzeća će se morati snažnije integrirati u šire europske i globalne lance opskrbe, ali također će morati biti poduzetnija. To se može postići stvaranjem novih pothvata ili olakšavanjem poduzetništva postojećim poduzećima.“

Kad bi srednja i istočna Europa bila jedna država, prema Indeksu prosperiteta Instituta Legatum mogla bi se usporediti s Čileom, Južnom Korejom i Izraelom. Ako ćemo razmotriti sastavne dijelove ukupne ocjene, srednja i istočna Europa po ekonomskoj otvorenosti je na 44. mjestu, što je djelomično posljedica činjenice da je njeno poslovno okruženje ocijenjeno slabim. Regija ima slab ukupni rezultat u području fleksibilnosti tržišta rada, lakoći otpuštanja viška radnika, percepciji vrijednosti napornog rada i lakoći osnivanja poduzeća. Srednja i istočna Europa je u području uključivog društva na 36. mjestu. U sigurnosti ima komparativno dobar rezultat, ali je rezultat u društvenom kapitalu slab. Države srednje i istočne Europe u području osnaživanja ljudi tek su neznatno iznad svojeg ukupnog ranga, na 37. mjestu, pri čemu imaju komparativno dobar rezultat u obrazovanju, a slabiji u zdravlju.

Tri različite zone prosperiteta– poduzetno Baltičko more, industrijsko zaleđe u središtu i središte prehrambene industrije na jugoistoku

Izvješće također pokazuje prve naznake budućnosti. Iskristalizirale su se tri različite zone prosperiteta: poduzetno Baltičko more, industrijsko zaleđe u središtu, uz Njemačku i Austriju, te središte prehrambene industrije na jugoistoku. Svako područje ima svoje prednosti i izazove i svako će u budućnosti vjerojatno poći bitno različitim putem. Za uspjeh svih putova bit će potrebna učinkovita uprava koja će zaustaviti korupciju, prava vlasništva koja olakšavaju ulaganja i konkurentno okruženje koje potiče najbolje ideje.

1)  Poduzetno more

Tri baltičke države  među najpoduzetnijima su u cijeloj Europi. Dok veći dio Europe životari u donjem kvartilu globalne poduzetničke aktivnosti, baltički narodi pokazali su da se visoki stupanj socijalne skrbi može uspješno kombinirati s visokim stupnjevima poduzetničke poslovne agilnosti i velikim dozama radikalizma.

Baltičke države dostižu razinu prosperiteta koja je prisutna u industrijskom središtu u zaleđu. Budući napredak ovisi o održavanju njihovih trenutačnih razina gospodarske i socijalne agilnosti.

2) Industrijsko zaleđe

Dijelovi srednje i jugoistočne Europe koji su se uspješno integrirali u EU – Češka, Slovačka, Slovenija, dijelovi južne Poljske i sjeverna Mađarska – u središtu su regije koja se u izvješću naziva Industrijskim zaleđem. U te države, koje se nalaze u blizini njihovih matičnih država, efektivno se preselilo inženjerstvo i proizvodnja iz Njemačke i drugih europskih država.

Strateško opredjeljenje za automobilsku industriju pokazalo se vrlo uspješnim i dovelo do brzog porasta prosperiteta, ali postoji rastuća potreba za industrijskim i gospodarskim diverzitetom te širim rasponom ulagačkih partnera. Nadalje, prijeti im zamka srednjeg dohotka, što znači da plaće rastu brže od produktivnosti, uslijed čega poduzeća i čitave industrije sve više postaju nekonkurentni. Iz te se zamke može izvući na način koji itekako dobro poznaje češka vlada, između ostalih: poticanjem rasta produktivnosti. Uz taj izazov, tu je i činjenica da bi se globalna automobilska industrija u sljedećim godinama mogla suočiti sa značajnim izazovima, primjerice, potencijalnom zabranom vozila s motorima s unutrašnjim izgaranjem u Kini.

3) Središte prehrambene industrije na jugoistoku

Stanovništvo jugoistočne Europe manje je prosperitetno, manje urbano i manje produktivno od ostatka srednje i istočne Europe. Regija ima potencijal postati značajnim poljoprivrednim resursom za cijelu EU, iako se mora prepoznati da to mora biti dugoročna ambicija.

Poticanje i omogućavanje migracije u urbane centre pridonijeti će povećanju prosperiteta i produktivnosti.  Kako bi se to postiglo, ključno je povećati intenzitet kapitala u ruralnim krajevima i istovremeno povećati produktivnost ljudskog kapitala u urbanim područjima.  Ključne predložene politike su: potpora integraciji farmi radi povećanja veličine posjeda i stvaranja ekonomije razmjera u proizvodnji te migracija viška radne snage u gradove radi unaprjeđenja prosperiteta kako u urbanim, tako i u ruralnim dijelovima ekonomije. Prioritet bi

trebao biti snažniji razvoj urbanih centara u regiji, zajedno s načinom kako bi lokalna industrija mogla iskoristiti svoju snagu središta prehrambene industrije i podići lanac vrijednosti prerade hrane na višu razinu.

Radi promicanja daljnjeg prosperiteta, države srednje i istočne Europe moraju potražiti nove partnere i tehnologije radi integracije ili inovacije, a najbolje bi bilo oboje.

Ekonomski model temeljen na komparativno niskoj cijeni radne snage izložen je terminalnom pritisku. Model je bio ispravan u godinama odmah nakon pada komunizma, no sve više plaće i sve veća očekivanja od plaća, u kombinaciji s dugoročnim poteškoćama usklađivanja produktivnosti i povećanja plaća, znači da „zamka srednjeg dohotka“ postaje još izraženiji izazov. U sljedećim fazama gospodarskog rasta, poduzeća će se morati snažnije integrirati u šire europske i globalne lance opskrbe, ali također će morati biti poduzetnija. To se može postići stvaranjem novih pothvata ili olakšavanjem poduzetništva postojećim poduzećima.

Prosperitet treba stvoriti lokalno i treba se oslanjati na brojna konkurentna mala i srednja poduzeća

Ključni prioritet je poticanje rasta koji se ne generira izravnim stranim investicijama. Međutim, u praksi, većina ljudi zaposlena je u malim i srednjim poduzećima, a preveliki broj tih poduzeća nije međunarodno konkurentan. Teret birokracije otežava rast i dovodi poduzeća u preveliko iskušenje da se okrenu sivoj ekonomiji.  Istovremeno, na velika poduzeća problemi s upravljanjem ne utječu previše jer su razvila mehanizme za nošenje s birokracijom i osiguravanje iznimki. Takav pristup predstavlja ozbiljnu smetnju poticanju općeg prosperiteta.

U digitalno-informacijskom dobu, „kreativna adaptacija“ u središtu je transformacije poslovanja i uprave

Digitalno-informacijska revolucija znači da će se tempo i opseg promjena kojima smo svjedočili u proteklih 30 godina vjerojatno nastaviti. Države „poduzetnog Baltičkog mora“ u prosjeku su na 29. mjestu svjetske ljestvice po širokopojasnoj povezanosti, dok je „industrijsko zaleđe“ na 36. mjestu, a jugoistočna Europa na 49. mjestu. Investicije potrebne za digitalni izazov poticat će prvenstveno iz „kreativne adaptacije“, što znači da će postojeća poduzeća rabiti svoje novčane tokove za pristup kapitalu i omogućiti izgradnju novih poslovnih pothvata. Postizanje te adaptacije predstavljat će izazov koji će se znatno učinkovitije riješiti i spremno prihvatiti ako nove prilike budu otvorene svima.


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Urednici moraju odboriti komentar.

*

Pročitaj i...