Humana Nova: Poslovni uspjesi društvenih poduzeća sve više nadilaze one klasičnih poduzeća


Društveno poduzeće koje potiče zapošljavanje osoba s invaliditetom i drugih društveno isključenih osoba, zadruga koja svojim djelovanjem aktivno i izravno doprinosi izgradnji društva tolerancije i suradnje te je ujedno i lider društvenog poduzetništva… Sve je to socijalna zadruga Humana Nova.

U svakodnevici u kojoj se sve marginalizirane društvene skupine, na neki način različite od ostatka građana, bore za svoje mjesto u društvu i priznavanje svojih prava, ova je zadruga odlučila pomoći upravo takvima. Kad se to spoji s još jednim aktualnim društvenim i ekološkim problemom, gospodarenjem otpadom, dobije se uspješna priča. Tom uspjehu Humane Nove svojim je programom Poduzetnički starter barem malo pripomogla i Erste banka, a evo što su nam o ideji i nastanku zadruge, načinu poslovanja te budućim projektima ispričali predsjednik Skupštine Ivan Božić i voditeljica prodaje Martina Tomljanović.

Zadruga Humana Nova bavi se prikupljanjem, obradom i prodajom odjeće i tekstila. Kako ste došli na ideju osnivanja Zadruge?

Sama ideja došla je iz nekoliko smjerova, a ponajprije je vezana uz situaciju u Međimurskoj županiji 2010. na 2011. godinu. Tada su skoro 10% radno aktivnog stanovništva činile osobe s invaliditetom. Od 2005. godine u Županiji se otpad sortira u kućanstvima (komunalni, metal, tetrapak, plastika, papir, staklo…), ali to nije slučaj s tekstilom. Nekad vodeća gospodarska grana, a to je bila tekstilna industrija, doživljava krah 2008. godine te je puno kvalitetnih, radno aktivnih žena ostalo bez posla. Ta tri problema smo željeli riješiti osnivanjem Zadruge, nikad ne razmišljajući o izlasku iz okvira Međimurske županije. Danas imamo tri zadruge i preko 30 zaposlenih, od čega je 18 osoba s invaliditetom.

Na koji način prikupljate tekstilne predmete i što se nakon toga dalje s njima radi?

Rabljeni tekstil (odjeću, kućni tekstil) ali i cipele, torbe i igračke sakupljamo u našim centrima u Čakovcu, Labinu i Zagrebu, u spremnicima te povremenim akcijama sakupljanja, kad građani mogu donijeti odjeću na različitim lokacijama (škole, udruge, centri kulture i dr.). Tekstil sakupljamo i od pravnih osoba (organizacije poput Crvenog križa, Caritasa, komunalnih poduzeća). Sav sakupljeni tekstil se potom sortira i odvaja na više kategorija kako bi se mogao dalje iskoristiti: oporabiti, preraditi ili reciklirati. Rabljeni tekstil je vrijedna sirovina i iskoristiv je gotovo u cijelosti (90% može biti ponovno korišteno, oporabljeno i reciklirano). Svojim načinom rada zatvaramo krug oporabe i reciklaže tekstila te sprečavamo nastanak otpada, čime se umanjuju emisije plina CO2 u atmosferu, onečišćenje okoliša… Iznimno je važno da se ovim aktivnostima otvaraju i nova radna mjesta. Dobit koju ostvarimo prodajnim aktivnostima reinvestiramo.

Uskoro planirate sustav prikupljanja proširiti i uvođenjem T-boxova. O čemu je riječ?

T-box je inovativni spremnik za sakupljanje rabljenog tekstila, koji građanima omogućuje sigurno odlaganje tekstilnih viškova iz kućanstvu. Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje proizvede 135.000 tona tekstilnog otpada, a najveći izvor tekstilnog otpada upravo su kućanstva. T-box spremnike planiramo postaviti u trgovačke centre, velike tvrtke i ustanove. Spremnici su oblika majice kratkih rukava (engl. T-shirt) od čega je i nastalo ime spremnika. Ono što ga čini inovativnim je senzor koji aplikacijom za pametne telefone javlja građaninu korisniku, ali i vozaču udruge kad je spremnik pun i kad građanin u njega može odložiti tekstil i na kojoj lokaciji. Aplikacija nam omogućuje lakše upravljanje spremnicima, a građanima pristupačno i sigurno odlaganje rabljenog tekstila. T-box je high tech proizvod, inovacija i pametno rješenje za veliki problem odlaganja i zbrinjavanja rabljenog tekstila.

Koliko ste dosad prikupili i preradili materijala?

Dosad smo sakupili (svi centri zajedno) oko 1600 tona tekstila. Svu količinu smo ponovno upotrijebili, oporabili ili reciklirali šivaćim procesima, ili pak predali Regeneraciji, tako da se nastanak tekstilnog otpada spriječio, a stvorena je i nova vrijednost.

Na kojim lokacijama djelujete i planirate li se širiti?

Trenutačno djelujemo u Zagrebu, Čakovcu i Labinu. Plan je u budućem razdoblju pokriti područje cijele Hrvatske, no za to se ipak treba posložiti sustav gospodarenja otpadom te je svakako potrebna podrška društvenim poduzetnicima.

Osim što promiče ekološki način razmišljanja, Vaša zadruga zapošljava i osobe kojima je potrebna pomoć društva. O čemu je riječ?

Humana Nova je društveno poduzeće. U našoj misiji stoji: ”Socijalna zadruga Humana Nova potiče zapošljavanje društveno isključenih osoba kroz proces stvaranja nove vrijednosti odbačenih predmeta i proizvodnju kvalitetnih i inovativnih proizvoda. Na ovaj način Zadruga aktivno doprinosi održivom razvoju lokalne zajednice, smanjenju siromaštva i očuvanju prirode.” Zapošljavanje osoba s invaliditetom, drugih marginaliziranih društvenih skupina i teže zapošljivih skupina (mladi, starije žene, manjine) bilo je glavni razlog osnivanja Zadruge 2011. godine u Čakovcu, u sklopu projekta ESCO – “edukacija za socijalno zadrugarstvo – nove mogućnosti za osobe s invaliditetom” kojeg je provodio Autonomni centar – ACT. Glavni cilj projekta bio je povećati mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom u Međimurskoj županiji, promicati socijalnu inkluziju i podići razinu svijesti o mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom razvojem održivih modela na lokalnoj i nacionalnoj razini. Zadruga danas zapošljava 18 osoba s invaliditetom.

Je li Vaš način poslovanja uobičajen u EU i na koji način bi u Hrvatskoj moglo biti više socijalnih zadruga?

U inozemstvu je pojam društvenog poduzetništva (ujedno i socijalnih zadruga) puno rašireniji, a poslovni uspjesi (rast i inovacije) društvenih poduzeća sve više nadilaze one klasičnih poduzeća. Kad je riječ o društvenim poduzećima u EU, ravnopravna zastupljenost žena i muškaraca je također povoljnija nego kod klasičnih poduzeća – 41% društvenih poduzeća upravljaju žene. Čak 78% društvenih poduzeća isplaćuje svojim radnicima plaće dostatne za normalan život, dok njih 44% zapošljava osobe s invaliditetom. Kad bi poduzetnička klima u Hrvatskoj bila povoljnija i društvena bi poduzeća mogla bolje poslovati, pratiti trendove Unije. U Hrvatskoj svakako treba napraviti i reviziju strategije za društveno poduzetništvo te je početi primjenjivati.

I za kraj… Osim zaposlenika i volontera koji u velikoj mjeri doprinose radu Zadruge, osuđenici kojima je dodijeljen Rad za opće dobro u velikom broju obavljaju svoje radne sate u Humani Novoj. Ove godine smo dobili zahvalnicu i priznanje za suradnju s Probacijskim uredom u Zagrebu.

 


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Urednici moraju odboriti komentar.

*

Pročitaj i...