Građani u prosjeku štede 10% više nego lani


Davne 1924. godine u Milanu je održan sastanak predstavnika svjetskih štednih institucija s ciljem da se pronađe adekvatan način izlaska iz financijske krize nastale kao posljedica Prvog svjetskog rata. Na tom je sastanku ustanovljeno kako je štednja potrebna i iznimno važna za razvoj, a borba protiv rasipništva istaknuta je kao dokaz zrelosti gospodarstva i stanovnika. Stoga je 31. listopada, dan kada je održan taj sastanak, kasnije nazvan Prvi međunarodni kongres štedioničara, proglašen Svjetskim danom štednje.

Svake se godine upravo povodom ovoga dana tijekom cijelog listopada organiziraju radionice i edukacije te pokreću inicijative vezane za štednju. Tako je i agencija IMAS za potrebe Erste grupe na uzorku od nešto više od 500 ispitanika provela istraživanje o navikama štednje u Hrvatskoj, ali i državama u kojima je Erste grupa prisutna – Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Srbiji i Rumunjskoj.

Prosječno mjesečno izdvajanje za štednju iznosi 473 kune

U današnje vrijeme kada neke od osnovnih ljudskih potreba zahtijevaju izdašnije financiranje, odvajanje novca sa strane, odnosno štednja, nije nimalo lak zadatak. Unatoč tome, istraživanje IMAS-a pokazalo je da građani u prosjeku mjesečno izdvajaju 473 kune što predstavlja 10% viši iznos nego lani. Pritom je iz istraživanja vidljivo da su muškarci štedljiviji te u prosjeku mjesečno izdvoje 519 kuna, odnosno 20% više od žena. Oko 25% ispitanika izjasnilo se da štede više nego prije dvije, tri godine i to prvenstveno zbog povećanih prihoda kućanstva (59%), a potom i drugih razloga kao što su pronalazak novog posla (10%), štednje za neku buduću kupnju (5%) te kupnju ili gradnju kuće/stana.

Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za potrebe štednje, s prosječnih 239 eura prednjače Austrijanci. Slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 106 eura te Česi s 88 eura. Hrvati se s mjesečno ušteđenih 63 eura nalaze po sredini ljestvice, dok se iza njih nalaze još Mađari (53 eura), Rumunji (53 eura) i Srbi (37 eura). Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, ali ovog puta prednjače Rumunji s 15% većim prosječnim iznosom štednje, a slijede ih Česi s 14% većim izdvojenim iznosom.

Sve manje građana ušteđeni novac drži u kući

Na pitanje jesu li nešto promijenili u navikama štednje s obzirom na trenutno niske kamatne stope na depozite, nešto više od 30% hrvatskih građana izjasnilo se negativno, dok 25% građana zbog niskih kamatnih stopa na štednju višak novca daje djeci i obitelji, 24% novac čuva na tekućem računu, dok ih 19% novac ulaže u nekretnine.

Unatoč vrlo niskim kamatnim stopama, klasična štednja i štedne knjižice i dalje predstavljaju najpopularniji način izdvajanja sredstava sa strane u većini zemalja u SIE regiji, a u nekim su zemljama čak i dobili na popularnosti, kao primjerice u Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj.

U Hrvatskoj klasičnu štednju na štednom računu  koristi gotovo  50%  građana, dok ih isto toliko novac drži na tekućem računu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, investiranje u vrijednosne papire, dionice i fondove, te kupnja zlata i ostalih plemenitih metara. U usporedbi s prošlom godinom, postotak ispitanika koji štede u gotovini, držeći novac kod kuće ili u sefu, smanjio se na samo 5% i u stalnom je padu tijekom posljednje četiri godine.

Kome po savjet gdje štedjeti ili investirati novac?

Na pitanje što misle jesu li dovoljno upućeni u financijske teme i bankarske proizvode, 32% žena odgovorilo je da nije zadovoljno razinom svog znanja, dok je isti odgovor dalo 48% muškaraca. Za savjet gdje štedjeti ili investirati novac, 32% građana pitalo bi obitelj i prijatelje, 20% bi konzultiralo svog osobnog bankara/savjetnika ili potražilo savjet u poslovnici banke, a 15% građana samostalno provelo istraživanje na internetu, novinama i sl.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Urednici moraju odboriti komentar.

*

Pročitaj i...