Ulaganje u kulturu nije jednokratna uplata, već dugoročna investicija


U svibnju ove godine objavljeni su rezultati prvog opsežnog istraživanja Europske komisije (EK) o kulturnim i kreativnim gradovima (The Cultural and Creative Cities Monitor) ili kraće C3 Monitor. Istraživanje je provedeno u 168 gradova Europske unije, uključujući i norveške i švicarske gradove, a od hrvatskih bili su uključeni Zagreb, Split, Rijeka i Osijek.  Prema analiziranom, kultura i kreativnost u hrvatskim gradovima ne stoje baš najbolje te su vrlo često na dnu ljestvice, posebice Zagreb, koji se nalazi u konkurenciji glavnih gradova te gradova iznad milijun stanovnika. Ipak, hrvatski gradovi se mogu pohvaliti svojim odnosom prema ljudima. Tako su po pitanju tolerancije prema strancima, integracije stranaca u društvo te otvorenosti i povjerenju zauzeli visoka mjesta. Od velikih gradova, Zagreb je u kategoriji tolerancije prema strancima treći, dok od malih do srednjih gradova prvo mjesto dijele Osijek, Rijeka i Split. Primjerice, Rijeka je bila četvrta po indikatoru ‘povjerenje u ljude’, ali i prvoplasirana po kriteriju otvorenosti, tolerancije i povjerenja.

Rijeka – “Luka različitosti” ugostila Tomislava Gotovca

Rijeka je ovu svoju kvalitetu uspjela iskoristiti na način da je uvrštena u elitno društvo gradova odabranih za europske prijestolnice kulture. Ona će to postati 2020., i pritom planira provesti razne projekte pod zajedničkim sloganom „Luka različitosti“. Tri osnovne teme koje će se obraditi su rad, voda i migracija. Osnovna linija vodilja projektnog tima je bila transformacija grada, na način da grad bude prepoznat kao mjesto u kojem stanovnici mogu razvijati svoju kreativnost i koji će im omogućiti normalan život i rad.

Osmjesi ljetne noći u podne, 1994., foto: Aleksandar Battista Ilić

U sklopu projekta u gradu je upravo otvoren i Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU), koji se od sada nalazi  na novoj adresi u H zgradi, nekadašnjoj tvornici Rikard Benčić. Samim preseljenjem, Rijeka i Hrvatska dobili su još jedno nezaobilazno kulturno središte. Naime, MMSU će nastojati svojim programima široj javnosti približiti suvremenu umjetnost i uklanjati predrasude i nelagode u percepciji koje ona donosi. Muzej je otvoren izložbom Tomislava Gotovca Anticipator kriza – kuda idemo dalje ne pitajte. Riječ je o retrospektivi najvećeg hrvatskog performance umjetnika, čija su djela izlagana na brojnim izložbama u svijetu, primjerice centru George Pompidur u Parizu, ili na Venecijanskom bijenalu.

Podršku MMSU pruža i Erste banka, pri čemu je Tomislav Gotovac jedan od deset europskih umjetnika čije je djelo izloženo kao dio stalnog postava „Kunst am Bau“, u središtu Erste banke u Beču, tzv. Erste kampusu. Njegova fotografija na kojoj stoji gol pred zagrebačkom džamijom (zgrada HDLU-a), izložena je pri samom vrhu zgrade, na ulazu u urede Uprave banke, a na njoj Gotovac, umjesto da gleda na Zagreb, gleda na Beč i tjera posjetitelje i djelatnike banke da izađu iz svojih okvira. Pored Gotovca, Hrvatska je predstavljena još dvoma umjetnicima Sanjom Iveković te Slavenom Toljem, koji je ujedno ravnatelj riječkog MMSU-a te direktor Rijeka Europska prijestolnica kulture.

Kultura je važna gospodarstvu, posebno privatnom sektoru

Kako bi se stvari stalno pomicale nabolje i kako bi hrvatska gradska kulturna scena bila bolje integrirana u zajednicu u kojoj djeluje lokalno te prepoznata  globalno,  potrebno je permanentno ulaganje te otvorenost novim strujama. Samo ulaganje u kulturu je skupo, ali i neophodno. Ovdje je pored države i lokalne zajednice, neophodna pomoć gospodarstva jer mnogi projekti bez njihove podrške nikada ne bi bili realizirani. Pozitivno je da je gospodarstvo prepoznalo važnost ulaganja u kulturu, a posebice privatni sektor. Naime, ulaganjem u ovakve projekte oni svoje ime vezuju uz trajne vrijednosti, jer ulaganje u kulturu nije jednokratna uplata, nego dugoročna investicija u ugled.

Osim toga, poslovni sektor, posebice svijet poduzetništva,  i umjetnost imaju puno više zajedničkog nego se to na prvu može iščitati. Jedne i druge vodi konstantna kreativnost i sklonost promjenama i prilagodbama.  Ovu zajedničku liniju vodilju prepoznale su i neke velike kompanije koje posluju na hrvatskom tržištu. Primjerice, Erste banka je u cilju podrške umjetnosti, koja nije nužno vođena mainstreamom pokrenula urbano-kulturnu platformu Urbanka.hr. Pored toga, već godinama, u sklopu već u kulturnim krugovima etabliranog natječaja Erste Fragmenti, otkupljuje djela mladih i neafirmiranih likovnih umjetnika te njihova djela izlaže u svojim poslovnim prostorima, poput poslovnica i tako ih javno afirmira.


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Urednici moraju odboriti komentar.

*

Pročitaj i...