Digitalni razvoj zemalja SIE regije sve bliži zapadnoj Europi


Regija srednje i istočne Europe gotovo je premostila jaz koji ju je dijelio od zapadne Europe u digitalnoj sferi. Njeno zaostajanje za zapadnom Europom sad se mjeri tek u nekolicini godina umjesto u desetljećima.

Zaključak je to najnovijeg izvješća o statusu digitalizacije u regiji srednje i istočne Europe koje je objavio Erste Group. Za usporedbu, prosječni BDP po glavi stanovnika u državama srednje i istočne Europe u apsolutnom iznosu na razini je koju je zapadna Europa bilježila osamdesetih godina 20. stoljeća, a približavanje u područjima koja zahtijevaju znatni fizički kapital (kao što je cestovna infrastruktura) ide znatno sporije.

Aktivno promicanje digitalnih vještina i upotrebe digitalne tehnologije

Države regije mogu graditi daljnji napredak na svojoj relativno dobro izgrađenoj digitalnoj infrastrukturi podizanjem trenutačno niske razine digitalnih javnih usluga (e-Vlada). To bi dovelo do više razine transparentnosti i smanjenja korupcije, kao i do pristupačnijih i učinkovitijih javnih usluga. Autori izvješća također preporučuju pojačana ulaganja u razvoj digitalnih vještina radnika u srednjoj i istočnoj Europi te šire usvajanje rješenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija od strane poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi. Napori država srednje i istočne Europe uloženi u digitalizaciju dugoročno imaju perspektivu potaknuti razvoj čimbenika pozitivnih za rast i pridonijeti ukupnom blagostanju regije.

1“Veliki uspjesi srednje i istočne Europe u približavanju u proizvodnoj sferi dobro su poznati, jednako kao što nije nikakva tajna da je pred ekonomijama regije još dug put koji moraju prijeći kako bi postigle razine ekonomske uspješnosti zapadne Europe kad je riječ o općem BDP-u. Manje je poznato koliko su se države srednje i istočne Europe već približile zapadnoj Europi u digitalnoj sferi, gdje gotovo da i ne zaostaju za EU15 po ključnim indikatorima kao što su pristup internetu ili uporaba širokopojasnog mobilnog interneta,” rekao je Juraj Kotian, voditelj odjela makroekonomskih i FI istraživanja za srednju i istočnu Europu te jedan od autora izvješća. “S obzirom da im daljnja digitalizacija može omogućiti brži napredak u sveukupnom približavanju, ekonomije srednje i istočne Europe trebale bi se usredotočiti na jačanje svojih napora kroz aktivno promicanje digitalnih vještina i uporabe digitalne tehnologije među svojim građanima, što uključuje i sveobuhvatnije usluge e-Vlade koje im nude.”

Zaostatak SIE u području širokopojasnog mobilnog pristupa dvije godine

Dok je napredak u područjima koja zahtijevaju znatan fizički kapital, kao što je gradnja autocesta, u srednjoj i istočnoj Europi uvijek bio dugotrajan proces, dovođenje digitalizacije na razinu EU pokazalo se znatno bržim i jeftinijim. Srednja i istočna Europa u području digitalne infrastrukture, kao što je pristup kućanstava internetu, trenutačno zaostaje za EU15 tek četiri godine, dok u području širokopojasnog mobilnog pristupa internetu zaostaje tek dvije godine. Osim toga, zaostajanje se uglavnom može pripisati nižim stopama internetske povezivosti kućanstava u ruralnim područjima srednje i istočne Europe. U urbanim područjima jedva da postoje ikakve razlike između zapadne i srednje i istočne Europe. Države u srednjoj i istočnoj Europi ostvaruju i nastavit će ostvarivati korist od činjenice da dostupnost kvalitetnog širokopojasnog interneta pomaže ulaganjima općenito, a dostupnost europskih fondova dodatno jača taj proces u regiji.

Digitalna infrastruktura regije relativno je dobro razvijena, no niska razina javnih digitalnih usluga (e-Vlada) i dalje je njena Ahilova peta

Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI), kompozitni indeks Europske komisije koji se sastoji od pet pokazatelja digitalnog napretka, istovremeno naglašava znatan napredak koji su zemlje srednje i istočne Europe ostvarile u digitalnoj sferi i naglašava područja u kojima i dalje zaostaju za usporedivim državama u zapadnoj Europi. Bez obzira na to što su sve države članice uspjele poboljšati svoj sveukupni napredak prema indeksu DESI u 2016., Slovačka i Slovenija ostvarile su najsnažnija poboljšanja, gotovo dvostruko viša od prosjeka EU. Sveukupni rezultat država srednje i istočne Europe prema indeksu DESI istovremeno je i dalje ispod prosjeka EU. Pritom su Slovenija i Češka tek nešto ispod prosjeka EU, dok je Rumunjska na samom dnu.

2Kad je riječ o digitalnoj konkurentnosti srednje i istočne Europe, iz indeksa DESI može se zaključiti da povezivost, digitalne vještine i uporaba interneta nisu najveći izazovi koji se predstavljaju pred države u regiji. DESI otkriva da je digitalna Ahilova peta srednje i istočne Europe niska razina digitalnih javih usluga u regiji. Osim što sve države srednje i istočne Europe zaostaju za prosjekom EU prema ovom pokazatelju ponude usluga e-Vlade, njihovo individualno zaostajanje za prosjekom također je najveće u ovoj potkategoriji. Prema Komisiji, Mađarska, Hrvatska i Rumunjska na dnu su ljestvice u području digitalnih javnih usluga.

“Države srednje i istočne Europe imaju mnogo prostora za poboljšanje u području usluga e-Vlade. Za to bi trebale imati i snažnu motivaciju, jer će se proširenje opsega digitalnih javnih usluga koje nude snažno preliti na druga područja ekonomije i konačnici pridonijeti njihovoj razini blagostanja“, ističe Zoltan Arokszallasi, glavni analitičar istraživačkog tima za makroekonomiju/FI za srednju i istočnu Europu i jedan od autora izvješća. “Uporaba interneta u komunikaciji s javnim službenicima pridonosi sniženju zamijećenih razina korupcije i podupire transparentnost u vladinim pravilima i politikama. Općenitije, digitalizacija može dovesti do strukturiranijih i bržih procesa koji zatim dovode do ušteda na troškovima i većeg ukupnog zadovoljstva u društvu.”

Odjel istraživanja Erste Groupa također je analizirao vezu između penetracije uporabe internetskog bankarstva i stupnja aktivnog korištenja digitalnih javnih usluga od strane građana za komunikaciju s tijelima uprave ispunjavanjem obrazaca. Iako su po uporabi internetskog bankarstva među građanima na sredini ljestvice, države srednje i istočne Europe odskaču po neuobičajeno visokom udjelu građana koji servise e-Vlade koji im se nude koriste isključivo za prikupljanje informacija, ali ne i za ispunjavanje obrazaca ili za druge vrste komunikacije s tijelima javne uprave. Kontinuirano širenje uporabe internetskog bankarstva u regiji također će vjerojatno pridonijeti aktivnijoj uporabi digitalnih javnih usluga.

3

Obrazovanje visoko stručnih radnika u digitalnoj sferu trebao bi biti prioritet za države SIE regije

Zaostajanje regije u području e-Vlade problem je upravljanja i strategije. Nasuprot svijetlom primjeru koji pruža Estonija, države srednje i istočne Europe dosad nisu razvile strategije koje bi dovele do stvaranja zajedničke platforme na nacionalnoj razini koja bi omogućila sigurnu razmjenu informacija između decentraliziranih sustava.

Budući da je indeks DESI pokazao određeno zaostajanje u digitalnim vještinama (posebice u Rumunjskoj, ali u određenoj mjeri također i u Hrvatskoj, Mađarskoj i Poljskoj), za ekonomije regije također bi bilo preporučljivo ulaganje u ljudski kapital s ciljem razvoja visoko stručnih radnika koji će se moći koristiti naprednim i digitalno orijentiranim tehnologijama umjesto fokusa prvenstveno na poslove u proizvodnji. Rezultati indeksa DESI također ukazuju na relativno nisku integraciju digitalne tehnologije u Mađarskoj, Poljskoj i Rumunjskoj, dok podaci Eurostata pokazuju da srednja i istočna Europa općenito zaostaje u korištenju informacijskim i komunikacijskim tehnologijama u poslovanju poduzeća. Primjerice, planiranje resursa poduzeća uz pomoć ERP-a (enterprise resource planning ili planiranje resursa poduzeća) u državama srednje i istočne Europe ispod je prosjeka EU.

Ostaje otvorenim pitanje vodi li veća digitalizacija snažnijem rastu ili si bogatije zemlje jednostavno mogu priuštiti veću digitalizaciju. Međutim, analitičari Odjela istraživanja Erste Groupa vjeruju da bi digitalizacija dugoročno mogla potaknuti razvoj čimbenika pozitivnih za razvoj. “Digitalizacija je za države srednje i istočne Europe nužnost kako bi održale tempo ekonomskog približavanja koji si mogu priuštiti. To će im pomoći uspostaviti protutežu izazovima koji proizlaze iz sve viših ulaznih troškova i demografskih kretanja“, zaključuje Kotian.


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Urednici moraju odboriti komentar.

*

Pročitaj i...