Razina prosperiteta SIE regije približava se zapadnoj Europi brže od prosječnog dohotka tih zemalja


Institut Legatum, međunarodni think tank i dobrotovorna ustanova koja se bavi obrazovanjem, u lipnju je u Rumunjskoj predstavila svoje prvo „Izvješće o prosperitetu u srednjoj i istočnoj Europi“.

Izvješće pokazuje da se razina prosperiteta u srednjoj i istočnoj Europi znatno brže približava onima u zapadnoj Europi, iako prosječni dohodak u toj regiji i dalje znatno zaostaje za zapadnom Europom. Međutim, regija istovremeno bilježi i jedan od najvećih deficita društvenog kapitala na svijetu, što negativno utječe na stupove uprave i poslovnog okruženja.

Deficit društvenog kapitala u značajnoj je vezi s višim razinama korupcije, slabijom vladavinom prava i slabijom poslovnom regulacijom. Jedan od izvora nade za poticaj ostvarenju prosperiteta u regiji mogli bi biti mladi, koji u pravilu imaju znatno više razine društvenog kapitala od svojih starijih sunarodnjaka.

Razina prosperiteta u SIE približava se zapadnoj Europi po stopi od 87%, dok dohodak konvergira po stopi od 47%

Indeks prosperiteta Instituta Legatum™ rangira nacije u devet područja: ekonomska kvaliteta, poslovno okruženje, uprava, obrazovanje, zdravstvo, sigurnost, osobne slobode, društveni kapital i prirodno okruženje.  Izlazi izvan okvira makroekonomskih pokazatelja kako bi prosperitet izmjerio holistički – kao funkciju materijalnog bogatstva, ali i istovremeno i društvene dobrobiti.

Indeks zaključuje da se razina prosperiteta u ovoj regiji približava zapadnoj Europi mnogo brže, iako prosječni dohodak u regiji i dalje uvelike zaostaje za zapadnom Europom. Kroz poboljšanja zabilježena u devet stupova, regija je dostigla razinu prosperiteta od 87% prosjeka zapadne Europe, dok je dohodak na 47% istog prosjeka.  Zapravo, srednja i istočna Europa trenutno je rangirana kao jedna od najprosperitetnijih svjetskih regija. Na nekoliko područja kao što su obrazovanje i prirodno okruženje neke od zemalja srednje i istočne Europe čak imaju bolje rezultate od usporedivih država zapadne Europe.

Međutim, u regiji su i dalje prisutne značajne razlike u prosperitetu. Neke države, poput Austrije i Češke, pružaju višak prosperiteta , dok druge, poput Mađarske i Rumunjske, imaju deficit. Poljska ima očekivanu razinu prosperita s obzirom na svoj dohodak. Višak prosperiteta znači da određena država pruža više prosperiteta u odnosu na svoje razine materijalnog bogatstva.

Srednja i istočna Europa ima jedan od najviših deficita društvenog kapitala na svijetu, što u kombinaciji s niskim rezultatima na području uprave i poslovnog okruženja ometa daljnji rast prosperiteta

Iako među državama srednje i istočne Europe postoje velike razlike po pitanju prosperiteta, studija zaključuje da te razlike potječu iz istih izvora: nižih razina društvenog kapitala, slabije uprave i lošijeg poslovnog okruženja nego što je to slučaj u državama u drugim regijama.

„Jedan od središnjih zaključaka naše studije jest da sposobnost država srednje i istočne Europe da ostvare višak prosperiteta ograničava karakteristika koja definira regiju i ujedno joj nanosi štetu:  jedan od najviših deficita društvenog kapitala na svijetu“, objašnjava Shanker Singham, direktor Studija ekonomske politike i blagostanja pri Institutu Legatum.

Nizak društveni kapital znači da su međusobne veze i povjerenje među građanima, te njihove veze i povjerenje u institucije znatno slabiji nego drugdje u svijetu. On utječe na druga područja kao što su uprava i poslovno okruženje. Kad ljudi ne vjeruju da njihovi sugrađani igraju prema pravilima ili da institucije pošteno provode ta ista pravila, dolazi do pogoršanja na području uprave i poslovnog okruženja. Društveni kapital, uprava i poslovno okruženje u srednjoj i istočnoj Europi imaju neproporcionalno velik utjecaj na ostvarenje prosperiteta – 87% u usporedbi s 43% u ostatku svijeta.

„Veze između društvenog kapitala, uprave i poslovnog okruženja su bitne. Pokazuju da se prijelaz u potpune liberalne tržišne demokracije ne može dogoditi bez čvrste osnovice povjerenja. Jasna implikacija za donositelje politika jest da se u tim državama moraju poboljšati transparentnost, odgovornost i odziv ako žele pružiti prosperitet za svoje građane“, zaključuje Singham.

Države srednje i istočne Europe suočene s izazovom povećanja prosperiteta vlastitim snagama; mladi mogu biti nositelji njegovog daljnjeg rasta, ali odljev mozgova mora se zaustaviti

U globalnom okruženju koje je manje povoljno za gospodarski rast i u europskom okruženju koje sve negativnije gleda na integraciju, prosperitet regije sve više ovisi o njenoj vlastitoj sposobnosti da pruži njeovu veću razinu u odnosu na svoj dohodak.

Mlado stanovništvo regije jedan je od izvora nade. „Analiziravši 13,000 pojedinaca u čitavoj regiji, naša studija ustanovila je među mladima u srednjoj i istočnoj Europi mnogo više razine društvenog kapitala nego što je to slučaj kod starijeg stanovništva. Mladi su također motiviraniji, obrazovaniji, naklonjeniji biznisu i zahtjevniji kad je riječ o reformama i politikama potrebnima za povećanje prosperitetau njihovoj regiji“, kaže Shanker Singham.

Mladi su istovremeno skloniji iseljavanju, što pred nas istovremeno stavlja i prilike i izazove. Dijaspora doprinosi novac kroz radničke doznake i znanje stečeno u inozemstvu. Ti tokovi novca i ideja u međusobnoj kombinaciji predstavljaju dobitak znanja za regiju. Međutim, mladi u regiji najviše će doprinijeti prosperitetu u svojoj domovini ako ostanu ondje živjeti. Kako bi ostali, moraju imati osjećaj da se naporan rad isplati, da mogu nešto promijeniti, da pripadaju onamo i da se njihov politički glas čuje. U suprotnom, kako sve više i više mladih ljudi bude odlazilo, regija će se suočiti s rizikom odljeva mozgova, što će ubrzati starenje i smanjenje njenog stanovništva.

 

Tablica

Indeks prosperiteta Instituta Legatum™ obuhvaća 149 država, od kojih je 16 detaljno obrađeno u prvom Izvješću Instituta o prosperitetu u srednjoj i istočnoj Europi

afd

 


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Urednici moraju odboriti komentar.

*

Pročitaj i...