Kibernetička sigurnost i kako se sigurno koristiti internetom


Prema istraživanju koje svake godine provode specijalizirane internetske stranice u svijetu, korištenje digitalnih medija iz godine u godinu eksplozivno raste. Dodatnu raširenost i primjenu korištenja interneta potaknuo je razvoj tableta i pametnih telefona, kojima se 2016. u svijetu pristupalo u skoro 53% slučajeva. Prema podacima iz prosinca 2015. internet je koristilo više od 3,26 milijardi ljudi, odnosno 40% svjetske populacije. Samo je preko Googlea svakoga dana tijekom prošle godine obavljeno preko 2,9 milijardi pretraživanja. Trenutačno Facebook broji 1,55 milijardu aktivnih korisnika, koji dnevno objave 5,75 milijardi postova i pošalju 4,3 milijardi poruka. Internet je prerastao i u najvažniju promotivnu i platnu platformu preko koje je 2015. kupljeno i plaćeno roba i usluga vrijednosti u visini 1,7 bilijardi US dolara, dok se očekuje da će do 2018. ta brojka doseći 2,35 bilijardi US dolara.

Unatoč našoj predodžbi da kaska za svijetom, digitalna revolucija je zahvatila i Hrvatsku. Internetom se koristi 3,17 milijuna naših građana, odnosno njih čak 75%, a što je prema istraživanju Digital in 2016 iznad svjetskog prosjeka.

Zanimljivi su i podaci koje donosi HAKOM (Hrvatska regulatorna agencije za mrežne djelatnosti). U zadnjem kvartalu 2016. mobilne uređaje je koristilo više od 4,4 milijuna korisnika, dok je broj priključaka pristupa širokopojasnom internetu, u zadnjem kvartalu 2016. bio veći za 5,46% u odnosu na zadnji kvartal 2015. te je premašio brojku od 4,4 milijuna. Od ovog ukupnog broja, korisnici u više od 76% slučajeva internetu pristupaju putem pametnih telefona ili tableta.

Svjetski stručnjaci koji prate ovo područje u jednome su suglasni, broj korisnika će samo rasti čime će se sve više povećavati zahtjevi za dostupnošću komunikacijske, informacijske i informatičke tehnologije.

Opasnosti globalnog digitalnog doba

Ipak, globalno digitalno doba skriva i svoje opasnosti kojima nisu izloženi samo pojedinci, nego i razne poslovne i javne organizacije, neovisno kojom se djelatnošću bave. Naime, izrazito velika količina razmijenjenih podataka, kao i broj korisnika, skriva pojedince, grupe ili cijele organizacije s vrlo malicioznim namjerama. Zaštitom računalnih sustava od štete ili krađe, koje mogu biti učinjene nad informacijama, hardverom ili softverom, bavi se kibernetička sigurnost (eng. Cyber security). Također se bavi i zaštitom servisa i usluga koje sustavi pružaju, s ciljem kako ne bi došlo do njihovog prekida ili pogrešnog rada.

Iz aspekta narušavanja sigurnosti, najčešći su uzroci namjerna ili slučajno izazvana ljudska pogreška, sigurnosni organizacijski propust ili greške tehničke prirode. Sama šteta izazvana fizičkim djelovanjem ili putem mreže, može prouzročiti neispravan rad komunikacijskog i informacijskog sustava, pri čemu razmjeri mogu biti sasvim minorni, ali mogu imati i znatan utjecaj na daljnje funkcioniranje sustava.

Mete napada mogu biti i pojedinci, koji nisu svjesni koliku štetu mogu izazvati prijetnje na mreži. Primjer tome su razni oblici napada od strane računalnih kriminalaca, tzv. hakera. Njihov cilj je u mnogim slučajevima krađa podataka i/ili identiteta korisnika te krađa novca, a nerijetko i objava kompromitirajućih i sličnih sadržaja. Podsjetimo li se napisa u medijima, navodno od ovakvih oblika napada ne prežu čak ni obavještajni aparati pojedinih država.

Mnoge žrtve napada nerijetko i same „pomažu“ kriminalcima u njihovom naumu, objavljivanjem ili dijeljenjem informacija koje se kasnije mogu kompromitirati. Jedna od najčešćih pogrešaka je korištenje istih lozinki dulji vremenski period i za više korisničkih računa.

Osim odgovornog ponašanja na mreži, potrebno je brinuti i o sigurnosnim aspektima uređaja koje posjedujemo. Nažalost, u brojnim slučajevima korisnici ili nemaju nikakvo ili imaju vrlo slabo znanje o tehnologijama i uređajima koje koriste. Primjer tome je ostavljanje zadanih tvorničkih postavki među kojima su korisnička imena i lozinke.

Stoga možemo zaključiti da kako bismo bez straha mogli uživati u brojnim prednostima digitalnog doba, treba se redovito informirati i educirati.

Izvori:

https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2017/e_trziste/Tromjese%C4%8Dni%20usporedni%20podatci%20za%20tr%C5%BEi%C5%A1te%20elektroni%C4%8Dkih%20komunikacija%20RH%20Q42016.pdf

http://expandedramblings.com/index.php/by-the-numbers-a-gigantic-list-of-google-stats-and-facts/

https://hostingfacts.com/internet-facts-stats-2016/

https://www.statista.com/statistics/264810/number-of-monthly-active-facebook-users-worldwide/

http://www.statisticbrain.com/google-searches/

https://www.slideshare.net/wearesocialsg/digital-in-2016

 


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Urednici moraju odboriti komentar.

*

Pročitaj i...