Poboljšani fundamenti nasuprot političkoj neizvjesnosti


Rast ekonomije ubrzao je u 2016., te je BDP zabilježio rast od  2.7% y/y u prvom kvartalu, potpomognut nastavkom oporavka domaće potražnje, gdje su osobna potrošnja, kao i investicije, pokazali ubrzanje stope rasta. Gledajući kratkoročne pokazatelje, drugi kvartal bi trebao donijeti sličnu dinamiku, s daljnjom podrškom na strani domaće te inozemne potražnje.

U drugoj polovici godine očekuju se isti pokretači rasta, gdje bi domaća potražnja trebala zadržati glavnu ulogu. Dok bi trenutna politička neizvjesnost mogla donekle ugroziti investicijsku aktivnost uslijed slabije apsorpcije iz EU fondova, i dalje očekujemo da će zadržati pozitivnu ulogu, dok će osobna potrošnja i dalje biti potpomognuta boljim fundamentalnim faktorima. Revidirali smo prognozu rasta na više za 2016., na 2.2%, ponajprije uslijed poboljšanih izgleda domaće potražnje te očekujemo da bi neto izvoz trebao imati neutralniji karakter.

Trendovi na strani tekućeg računa ostaju stabilni, razina inozemnog duga (kao udio BDP-a) u padu

Usprkos nešto slabijim rezultatima u prvom kvartalu 2016., suficit tekućeg računa ostao je na visokim razinama (na razini zadnja četiri kvartala), te je zabilježio 4.4% BDP-a. Ipak, s dodatnim iščezavanjem jednokratnog efekta CHF konverzije, očekujemo smanjivanje suficita prema području od oko 2.5% BDP-a u 2016. Na strani inozemnog duga, zadržan je trend pada te se do kraja godine očekuje spuštanje duga ispod razine od 100% BDP-a.

macro

Slabi pritisci na strani ponude i dalje drže deflacijski ton prisutnim

Negativan trend inflacije nastavljen je i dosad u 2016., gdje se prosječni pad indeksa potrošačkih cijena produbio na 1.5% u 1H16. Slabi pritisci na stani ponude i dalje uvelike oblikuju takva kretanja, gdje kategorije energije i hrane zadržavaju deflacijski profil. Očekujemo da će deflacijski pritisci ostati izraženi i u nastavku godine, uzimajući u obzir kretanje cijena na globalnim tržištima. Ipak, niski bazni efekt te poboljšana domaća potražnja upućuju na ublažavanje negativnog trenda, stoga očekujemo prosječnu inflaciju od -0.9% u 2016., te u blago pozitivnom području u 2017.

HNB nastavlja provoditi ekspanzivnu politiku, tečajna kretanja i dalje stabilna

Nedavna inflatorna kretanja  te i dalje krhki oporavak BDP-a pogoduju nastavku ekspanzivne monetarne politike, gdje HNB i dalje održava visoku razinu kunske likvidnosti  te nastavlja provoditi jednotjedne i strukturne četverogodišnje obrnute repo operacije. Tečajna stabilnost i dalje ostaje u fokusu HNB-a, dok su kretanja domaće valute bila u skladu s očekivanjima, podržana povoljnim sezonskim obrascem, poboljšanim fundamentima te suficitom na tekućem računu. U nastavku godine  ne očekujemo neke značajnije promjene, te i dalje vidimo tečaj eura/kune u intervalu između 7.50-7.65, sukladno sezonskom obrascu.

Prinosi na obveznice pod povoljnim utjecajem boljih fiskalnih i makro pokazatelja

Cijela 2015. bila je svojevrsna prekretnica u procesu fiskalne konsolidacije, gdje je zadnje izvješće o proceduri prekomjernog deficita pokazalo smanjenje proračunskog deficita na 3.2% BDP-a, odnosno 2.3pp niže nego u 2014., uglavnom uslijed jačih proračunskih prihoda te manjih investicijskih troškova na strani rashoda.

Zadnji dostupni podaci upućuju i na solidno izvršenje proračuna u 2016., gdje smo svjedočili 1.5pp BDP-a manjem deficitu na godišnjoj razini, podržano snažnijim rastom BDP-a od očekivanog te disciplinom na rashodnoj strani proračuna. Stoga smo smanjili prognozu proračunskog deficita za 2016. prema razinama od 2% BDP-a. Situacija na strani financiranja također ostaje povoljna, dok prinosi na obveznice zadržavaju stabilan trend, s obzirom da povoljni globalni faktori (ECB), snažniji rast BDP-a  te nastavak fiskalne konsolidacije ostaju protuteža rastućem političkom riziku.

*Autor komentara je Alen Kovač, glavni makroekonomist Erste banke


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Urednici moraju odboriti komentar.

*

Pročitaj i...