Indeksi nastavili pozitivan niz, likvidnost oslabila


Domaće tržište kapitala prošli je tjedan nastavilo s pozitivnim kretanjima dioničkih indeksa, dok je likvidnost oslabila u odnosu na tjedan ranije. Indeks CROBEX je na tjednoj razini ojačao 0,9 posto na 1.808,5 bodova, što je njegov osmi porast u devet trgovinskih tjedana, te najviša razina još od početka kolovoza prošle godine. Uži indeks CROBEX10 je zabilježio rast od 0,8 posto, dok je od sektorskih indeksa najbolju izvedbu imao indeks sektora industrije s plusom od 3,1 posto, a u crvenom je jedino zaključio indeks transportnog sektora, koji je oslabio 0,7 posto.

U tjednu je prikupljeno 32,1 milijuna kuna, što odgovara prosječnom dnevnom prometu od 6,4 milijuna kuna. Najviše se trgovalo dionicama Hrvatskog Telekoma, koje su na tjednom prometu od 4,5 milijuna kuna ojačale 1,5 posto. Aktivne su bile i dionice Tankerske Next Generation, koje su s padom cijene od 1,4 posto na prometu od 3,7 milijuna kuna bile jedini gubitaš među top pet najlikvidnijih izdanja. Među milijunašima valja spomenuti i dionice Valamar Riviere, povlaštene dionice Adrisa te dionice Podravke, koje su redom ojačale 0,4 posto, 0,2 posto i 1,1 posto.

Titula dobitnika tjedna je pripala dionici Đure Đakovića, koja je uzletjela 11,6 posto, te je time vratila prošlotjedni gubitak. Pozitivne cjenovne izvedbe imale su i dionice Zvijezde, Belja i Jamnice, koje su ojačale redom 9,9 posto, 8,4 posto i 5,5 posto.

Na strani gubitnika, najveći pad cijene je zabilježen u dionici Badela 1862 i to od 4,1 posto, a vrijedi još izdvojiti dionice Viadukta, Petrokemije te Luke Ploče, koje su oslabile redom 1,8 posto, 1,7 posto i 1,3 posto.

Globalne burze su prošli tjedan imale mješovite izvedbe, pri čemu je američko tržište zaključilo u negativnom teritoriju, dok su europska tržišta uglavnom bilježila pozitivna kretanja indeksa. Američki Dow Jones Industrial Average indeks je oslabio 0,9 posto, dok je S&P indeks kliznuo 0,7 posto.

Razlog takvih kretanja je izjava potpredsjednika FED-a Stanley Fischera o podizanju kamatnih stopa već u rujnu, pošto je ekonomija SAD-a poprilično blizu FED-ovih ciljeva. Nakon njegove izjave, vjerojatnost podizanja kamatnih stopa u rujnu je porasla s 32 posto na 42 posto, dok vjerojatnost o podizanju kamatnih stopa u prosincu sada iznosi 65 posto. Dodatnu neizvjesnost predstavljaju i skorašnji predsjednički izbori u SAD-u.

Reakcija europskih burzi na FED-ovo podizanje kamatnih stopa je bila pozitivna, gdje je Euro Stoxx 50 indeks ojačao 1,4 posto. Najveći rast je zabilježio talijanski FTS MIB indeks, koji je uzletio 3,3 posto, a dobre izvedbe su imali i španjolski indeks IBEX35, francuski CAC40 te njemački DAX, koji su redom rasli 2,5 posto, 0,9 posto te 0,4 posto. Jedini je u crvenom zaključio britanski FTSE100, koji je oslabio blagih 0,3 posto.

U narednom tjednu će se nastaviti pratiti makroekonomske objave. U Europi se očekuju objave indeksa povjerenja potrošača te indeksa potrošačkih cijena za niz zemalja, kao i objava indeksa menadžera nabave, dok će se u Americi popratiti objave indeksa povjerenja potrošača, podaci o osobnoj potrošnji, podaci s američkog tržišta rada, kao i podaci o američkoj trgovinskoj bilanci za srpanj. U Japanu se očekuje podatak o kapitalnoj potrošnji za drugi kvartal 2016., dok će u Hrvatskoj u srijedu u fokusu biti objava podatka o kretanju BDP-a za drugo tromjesečje.

*Autorica komentara je Magdalena Dolenec, analitičarka Erste banke


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Urednici moraju odboriti komentar.

*

Pročitaj i...