Štediše u Hrvatskoj u prosjeku izdvajaju 452 kune mjesečno


Usprkos nepovoljnom gospodarskom okruženju i trendovima na tržištu rada, štednju građana u Hrvatskoj od početka globalne krize 2008. karakteriziraju razmjerno stabilni trendovi odnosno stabilan rast.

Razloga za to je više, no onaj najvažniji je nesklonost prema riziku pa se usprkos trendu pada kamatnih stopa, građani i dalje dominantno opredjeljuju za nisko-rizične instrumente, prije svega depozite.

Prema rezultatima istraživanja o navikama štednje u Hrvatskoj koje kontinuirano od 2012. godine provodi agencija IMAS za potrebe Erste grupe, i to na uzorku od 500 ispitanika, građani su iz godine u godinu sve svjesniji važnosti štednje, a mjesečno su za te potrebe u 2015. u odnosu na 2012. u prosjeku izdvajali desetak kuna više.

Danas je gotovo 80% građana Hrvatske svjesno važnosti štednje te mjesečno u prosjeku izdvajaju 452 kune. Velika većina građana, njih 90%, kao glavni motiv štednje navodi potrebu stvaranja financijskog zaleđa u slučaju iznenadnih situacija, a potom i potrebe manje ili veće kupnje, odnosno renoviranja (29%), te stvaranje zaliha za „stare dane“ (24%). Iako građani u dobi između 30 i 49 godina u prosjeku uštede najviše, 548 kuna mjesečno, njih samo 27% zadovoljno je ušteđenim iznosom. Oni mlađi, u dobi između 15 i 29 godina, prosječno mjesečno štede 391 kunu, a stariji od 50 godina 395 kune, te ih je više od trećine zadovoljno ušteđenim iznosom.

graf

Sve manje građana ušteđeni novac drži u kući

Najveći broj ljudi odlučuje se na klasičnu štednju, njih 41%, a potom slijede životna osiguranja, stambene štedionice, investicijski fondovi i dobrovoljna mirovinska štednja. Općenito, muškarci su skloniji klasičnoj štednji od žena, dok se žene češće od muškaraca odlučuju za stambenu štednju i životna osiguranja. Također, istraživanje pokazuje da se kontinuirano smanjuje postotak građana koji ušteđeni novac drži u kući. Ove godine taj udio iznosi 17%, za razliku od 25% prošle, te 21% 2013. godine.

Efekt 10% više, 10% manje – štedjeti ili trošiti?

Na pitanje što bi učinili da u ovom trenutku imaju na raspolaganju dodatnih 4000 kuna, polovica ispitanika (48%) odgovorila je da bi novac stavila na tekući račun, a nešto više od jedne trećine (36%) na štednu knjižicu ili štedni račun. No kada bi im se od ovog trenutka mjesečni raspoloživi budžet povećao za 10%, više od polovine ispitanika (54%) taj bi iznos stavljala na štedni račun. S druge strane, kada bi im se raspoloživi kućni budžet smanjio za 10%, polovina ispitanika (51%) manje bi i trošila i štedjela, dok bi druga polovina ili štedjela manje ili trošila manje.

Austrijanci štede najviše u SIE regiji, slijede Slovaci i Česi

Kad usporedimo zemlje srednje i istočne Europe, odnosno iznose koje štediše u tim zemljama mjesečno izdvajaju za te potrebe, Austrija prednjači. Austrijanci tako prosječno izdvajaju 201 euro, a slijede ih Slovaci s prosječnim iznosom štednje od 94 eura te Česi sa 76 eura. Iza Hrvata, koji mjesečno prosječno uštede oko 60 eura, nalaze se još Mađari (47 eura), Rumunji (41 eura) i Srbi (35 eura). Prosječni ušteđeni iznosi povećali su se u odnosu na prošlu godinu u svim zemljama, osim u Slovačkoj i Mađarskoj (-2 eura), a i ovog puta prednjače Austrijanci s 13 eura većim prosječnim iznosom štednje.

 


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Urednici moraju odboriti komentar.

*

Pročitaj i...