Poduzetničke vode za mlade stručnjake


Nedavno je u organizaciji AIESEC-a Hrvatska održana konferencija Youth Speak forum, koja je okupila studente iz cijele Hrvatske.Glavna tema konferencije je bila poduzetništvo i samozapošljavanje, a sastojala se od različitih predavanja i radionica, koje su vodili stručnjaci i uspješni poduzetnici. Kroz predavanja i diskusije studentima su prenijeli svoja znanja i iskustva te odgovorili na pitanja kako posložiti prioritete, pokrenuti posao, okušati se u poduzetničkim vještinama, kao i koja je razlika između financiranja postojećih poduzeća i startupova.

Zašto je to važno? U Hrvatskoj se ekonomija i poduzetništvo mogu studirati na čak 13 fakulteta. Za pretpostaviti je da studenti tih fakulteta imaju poslovni duh, odnosno da su, barem više nego ostali, skloniji pokretanju vlastitog posla. Nažalost, iako su ekonomski fakulteti izrazito popularni, još uvijek nije uobičajena praksa da mladi nakon fakulteta pokreću vlastite poslove. Pored toga, u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno sazrela poduzetnička klima, a i poduzetništvo se nerijetko smatra previše riskantnim. Stoga je svaka interakcija između poduzetnika i studenata, neovisno što i gdje studiraju, i više nego dobrodošla.

I podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da je usmjeravanje mladih u poduzetničke vode nužnost. Naime, u prva tri mjeseca ove godine, na burzi je bilo prijavljeno nešto više od 62 tisuće mladih u dobi od 20 do 29 godine, što čini čak 22,5% svih nezaposlenih u Hrvatskoj. Istina je da najmanji udio u ukupnom broju nezaposlenih čine visokoobrazovane osobe, ali je i činjenica da mnogi mladi u ovoj dobi ozbiljno razmišljaju o odlasku u druge zemlje.

Stručna praksa kao korak naprijed u tržište rada

 

Jedan od načina poticanja interakcije između poduzetnika i studenata svakako je organiziranje stručne studentske prakse kao prve stepenice uključivanja studenata u tržište rada, s ciljem da znanje stečeno na fakultetu primijene u realnom poslovnom okruženju. Primjer ovakvih praksi su „Generalna proba“ i „IT Lab“ Erste banke, koja praksu organizira u svojim organizacijskim jedinicama. Iz vlastitog iskustva možemo reći da od same prakse koristi imaju i kompanije jer im svojim svježim idejama praktikanti mogu dati nov pogled na ustaljenu poslovnu praksu, a ujedno im je to prilika da upoznaju i u željenom smjeru usmjere svoje potencijalne zaposlenike. Treba reći kako je upravo zajednička suradnja visokoobrazovnog sustava s tržištem rada u europskim zemljama jedna od polazišnih točaka konkurentnog gospodarstva.

Primjer suradnje gospodarstva s mladim stručnjacima je i organizacija Hackathona, natjecanja u programiraju na kojem, tijekom 24 sata, različiti timovi mladih stručnjaka imaju zadatak razviti aplikaciju, odnosno platformu na neku zadanu temu. Ovakva natjecanja redovito organizirju Zagrebački inkubator poduzetništva u suradnji s Erste bankom. Natjecanja se organiziraju s ciljem poticanja mladih da realiziraju svoje ideje na smislen način, koje u konačnici mogu imati i svoju punu realizaciju. Naime, za realizaciju uspješne ideje potrebno je i stručno vodstvo koje će ideju izbrusiti na način da ona u konačnici postane korisna i tržišno isplativa.

Da je ova praksa ispravna pokazuju i rezultati hrvatske ICT industrije, čiji su pokretači upravo mladi IT stručnjaci. Softveraši su prošle godine zabilježili značajan rast izvoza domaćeg softvera za više od pola milijarde kuna u odnosu na prethodnu godinu. Prema podacima Hrvatskih nezavisnih softverskih izvoznika (CISEx), izvoz svake godine kontinuirano raste, a prošle je bio veći za skoro 33% u odnosu na 2014. i dosegao je 2,03 milijarde kuna. Uz to, proizvođači softvera prošle godine su zaposlili i 1500 IT stručnjaka, čime je industrija po broju zaposlenih narasla za 13,2%. Izvoz je ujedno i glavni generator rasta domaće softverske industrije pa je tako lani ukupan prihod domaćih proizvođača softvera skočio za 19,6 posto na 6,96 milijardi kuna.

 


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Urednici moraju odboriti komentar.

*

Pročitaj i...